Ciljevi programa

Rekao sam na početku - i ništa se ne mijenja i sve se mijenja. To se možda pogotovo odnosi na ciljeve programa. Sadašnji program SIH-a kaže: "Cilj programa je pridonijeti cjelovitom razvoju mladih ljudi, odnosno njihovom dostizanju vlastitih tjelesnih, umnih, emocionalnih, karakternih, društvenih i duhovnih potencijala, kao pojedinaca i odgovornih članova zajednice." i to apsolutno i dalje stoji. Razlika je samo u tome što se ta jedna rečenica sada u IPI-ju razrađuje na nekoliko desetaka stranica teksta. Zašto tako i je li to pretjerano?

Prvi razlog - razumijevanje

Neosporna je činjenica je da se stvari mogu napraviti i ako ih tek jednostavno radiš bez da razumiješ zašto. Mogu se čak i dobro napraviti. Međutim, ako znaš zašto nešto radiš, ako znaš na koji način to možeš postići i ako razumiješ zašto baš na taj način, vrlo, vrlo je vjerojatno da ćeš stvar napraviti bolje. A sigurno je i da je razumijevanje zašto se nešto radi jedan od ključnih faktora motivacije.

Pri tome se ne radi samo o razumijevanju od strane voditelja, već isto tako i od strane djece i mladih, naravno na njima primjeren način.

Možda će jedan primjer najbolje objasniti stvari - signalizacija semaforom. Realno, kolika je vjerojatnost da će netko doći u priliku upotrijebiti signalizaciju semaforom u životu? Mislim vrlo mala. Pa je li nam onda potrebna u programu? Prije nego što ishitreno damo negativan odgovor, promislimo malo... Čitanje semafora je u biti prepoznavanje uzoraka i logička obrada primljene informacije, slanje je pak obrada i kodiranje informacije. Dakle, signalizacija sasvim sigurno pozitivno utječe na razvijanje intelektualnih sposobnosti. Nadalje, (ovo djeca vjerojatno neće ni primijetiti, ali mi stariji koji nakon puno godina pauze pokušamo nekoliko minuta davati signalizaciju vrlo brzo to osjetimo) signalizacija je odlična tjelovježba, na zabavan način. Znači imamo uključen i tjelesni razvoj. Jasno je koliko je tu bitan i timski rad i komunikacija, pa eto nam i socijalnog razvoja. (Ima tu još razloga, ali dosta je i ovo.) 

I sad, ako netko dođe s idejom da nam je signalizacija nepotrebna i da je možemo izbaciti, vjerujem da ćete mu lako objasniti da je u krivu.

Drugi razlog - odgojni učinak

Ovaj razlog ima dosta veze s onim prvim. Sasvim je sigurno da naš izviđački program ima pozitivan odgojni učinak i da u generacijama i generacijama onih koji su kroz njega prošli teško da će se naći netko tko neće reći da je u izviđačima naučio samo dobro. Međutim, istina je i da se to događa uglavnom spontano. Nemojte me krivo razumjeti, ta spontanost je neophodna i izuzetno važna. Bez nje izviđači ne bi bili izviđači nego odgojna ustanova. Ali ako učinimo korak više, ako taj odgojni rad samo malo organiziramo i malo se potrudimo, nećemo izgubiti tu spontanost ali naš odgojni učinak može biti daleko veći. Brojni su primjeri skautskih programa u svijetu gdje se može vidjeti kako to odlično funkcionira u praksi. Pred nama je izazov postići isto to.

Stoga su odgojni ciljevi detaljno razrađeni za svaku dobnu kategoriju posebno i njima je posvećen poseban programski stup - "Mudrost". O tome ćemo detaljnije u nekom sljedećem članku.

Treći razlog - pozicioniranje

Ovako razrađeni ciljevi olakšat će nam razgovor i zauzimanje prave pozicije u nekim nama bitnim sektorima (vidi dionici u prethodnom članku).

• odgojno obrazovni sektor
• ciljevi su postavljeni u skladu s pravilima struke i jasno pokazuju da smo (neformalni) dio odgoja i obrazovanja
• poslovni sektor
• među ciljevima veliku ulogu imaju oni posvećeni razvijanju životnih vještina i ključnih kompetencija, što je od izravnog interesa poslovnom sektoru
• partnerske organizacije
• određeni ciljevi jasno se preklapaju s ciljevima nekih drugih organizacija i otvaraju vrata obostrano korisnoj suradnji
• donatori
• u ovako razrađenim ciljevima lako je prepoznati one koji odgovaraju prioritetima koje postavljaju donatori u svojim natječajima, te je potrebno samo referirati se na njih i elaborirati kako se oni ostvaruju.

Skupine ciljeva

U skladu s pedagoškom strukom, ciljevi su podijeljeni u tri skupine:

• obrazovni ciljevi
• odgojni ciljevi
• razvojni (funkcionalni) ciljevi.

Obrazovni ciljevi

Obrazovni ciljevi su oni koji su vjerojatno najjednostavniji i svima najjasniji - radi se o usvajanju znanja i konkretnih vještina. Oni imaju i svoje jasne ishode učenja. Npr. "nakon ove programske aktivnosti, izviđač će moći zajedno s prijateljima podići šator tipa 'izviđač'". 

Obrazovnim ciljevima posvećeni su programski stupovi "Znanje", "Vještine" i "Kompetencije" (više o tome kasnije.), a u programu i programskim materijalima dani su ishodi učenja za svaku pojedinu cjelinu.

Odgojni ciljevi

Odgojni ciljevi predstavljaju vrijednosti, stavove, interese i navike koje želimo da izviđači usvoje/razviju. I oni imaju svoje određene ishode učenja, razrađene za svaku dobnu kategoriju posebno, kao i konačne ishode po završetku programa. Naravno, razumljivo je da će ishodi uvelike ovisiti o individualnim osobinama svakog pojedinca.

Kako mi možemo realno odgojno djelovati na djecu i mlade? 

• Stvaranjem pozitivnog i poticajnog okruženja, zasnovanog na izviđačkim Zakonima i Zavjetu
• Pružanjem dobrog primjera
• Programskim aktivnostima s određenim odgojnim ciljem
• Razgovorom i poticanjem na promišljanje

Veći dio ovoga oduvijek i radimo. IPI tu ide korak dalje nastojanjem na većem broju programskih aktivnosti s jasnim odgojnim ciljem, ali što je još važnije, nastojanjem na razgovoru voditelja s izviđačima i poticanjem na promišljanje i samoprocjenu,

Odgojni ciljevi razvrstani su u šest područja čovjekovog razvoja, u skladu s načelima WOSM-a:

• Umni razvoj
• Duhovni razvoj
• Razvoj karaktera
• Osjećajni razvoj
• Socijalni razvoj
• Tjelesni razvoj

Kada na početku još dodamo M kao "mišljenje", zgodno dobivamo akronim MUDROST.

Odgojnim ciljevima posvećen je upravo programski stup "Mudrost", a o tome  ćemo detaljnije kasnije.

Razvojni (funkcionalni) ciljevi

Kada govorimo o razvojnim ciljevima, imamo na umu razvoj sposobnosti i nekih općih vještina. Sposobnosti su urođene a vještine stječene, no ulaženje u te razlike za naše potrebe uopće nije bitno. Ono što im je zajedničko jest da se kod njih ne mogu (uvijek) postaviti jasni ishodi učenja. Npr. netko tko je prirodno spretan bit će i bez truda spretniji od nekoga tko je tu prirodno uskraćen, koliko god se trudio. Stoga ne možemo znati što ćemo kod koga postići, ali sigurno je da ćemo određenim programskim aktivnostima kod svakoga moći razvijati i poboljšavati spretnost.

Imajući u vidu naš opći cilj da doprinesemo da dijete izraste u odraslu osobu koja je potpuno funkcionalna u svim aspektima svog života, razvojne ciljeve dijelimo na:

• razvijanje radnih vještina
• razvijanje osobnih vještina
• razvijanje građanskih vještina.

Najjednostavnije rečeno, kod razvojnih ciljeva izvodimo programske aktivnosti usmjerene na razvoj nekih sposobnosti i vještina, ne opterećujući se time što ćemo time kod pojedinog izviđača postići.

Tome je stoga posvećen programski stup "Iskustvo" o čemu ćemo kasnije.

Koliko će sve ovo opteretiti voditelje?

Iako sve ovo na prvi pogled vjerojatno izgleda komplicirano, voditeljima ne bi trebalo otežati, već naprotiv olakšati rad. Vrlo konkretno:

• oni koji osmišljavaju programske aktivnosti samo trebaju prepoznati ono što se njima može postići i iz postojećeg popisa to prenijeti metodom copy-paste
• prilikom izvođenja programskih aktivnosti voditelji će imati na umu te ciljeve i prirodno će obratiti pažnju na neke detalje koje možda inače ne bi
• voditelji trebaju odvojiti trenutke za razgovor sa svojim izviđačima, u čemu će im od pomoći biti programski materijali, kako oni namijenjeni voditeljima, tako i oni namijenjeni djeci i mladima (da, ovo je "posao" više koji se do sada uglavnom nije radio, ali siguran sam da svakom pravom voditelju ovo neće biti teško)
• i zadnje, ali vrlo važno: prilikom prijavljivanja na natječaje, pogledat ćete koji su prioriteti donatora, pronaći u programu naše ciljeve koji tome odgovaraju, referirati se na njih i na to kako ih postižemo, pronaći u bazi programskih aktivnosti one koje odgovaraju tim ciljevima i eto... financiranje kroz projekte bi valjda trebalo biti olakšano.

Mislim da ja o ciljevima dovoljno. U sljedećem članku o aktivnostima.

Idemo dalje!